Ime medicinske sestre Milosije Bogunović od danas će nositi nagrada za buduće zdravstvene radnike

U Opštoj bolnici „Studenica“ danas će prvi put biti dodeljeno priznanje koje čuva sećanje na jednu od najznačajnijih medicinskih sestara kraljevačkog zdravstva

 

Postoje ljudi čiji rad ne prestaje onda kada im se završi radni vek. Ostaju u sećanju kolega, u ustanovama koje su gradili, u pravilima koja su uveli, u generacijama koje su učili i u zahvalnosti pacijenata kojima su, tiho i nenametljivo, menjali dane, a ponekad i živote.

 

Takvo mesto u istoriji kraljevačkog zdravstva ima Milosija Mila Bogunović, dugogodišnja glavna sestra Zdravstvenog centra „Studenica“, žena koju kolege pamte kao izuzetnu profesionalku, humanitarku, organizatorku, inovatorku i osobu koja je svojim držanjem i posvećenošću ostavila pravu meru jednog poziva.

 

Danas, 12. maja, na Međunarodni dan medicinskih sestara i tehničara, u Opštoj bolnici „Studenica“ u Kraljevu biće prvi put dodeljena novoustanovljena nagrada koja nosi njeno ime.

Milosija Bogunović rođena je 25. maja 1941. godine u Miločaju kod Kraljeva. Prva četiri razreda osnovne škole završila je u rodnom selu, školovanje nastavila u Kraljevu, a zatim upisala Srednju medicinsku školu u Kragujevcu.

 

Diplomirala je 1960. godine i iste godine se zaposlila na Odeljenju opšte hirurgije u kraljevačkoj bolnici. Posle tri godine odlazi u Titograd, današnju Podgoricu, gde je radila na dečjoj hirurgiji, a 1969. godine vraća se sa porodicom u Kraljevo. Sa samo 28 godina postavljena je za glavnu sestru svih hirurških službi tadašnjeg Medicinskog centra.

 

Po završetku Više medicinske škole, 1976. godine imenovana je za glavnu sestru novoformiranog urološkog odeljenja. Od 1988. godine bila je glavna sestra Zdravstvenog centra „Studenica“, čiji je delokrug rada obuhvatao čitav Raški okrug.

 

Tokom četiri decenije rada učestvovala je u rekonstrukciji svih zdravstvenih ustanova Raškog okruga, a sa medicinskom sestrom Ružicom Marković formirala je jednu od prvih škola za trudnice u Srbiji.

 

Uspostavila je saradnju sa Nacionalnom federacijom radnika javnih bolnica Grčke, a grčke kolege su joj dodelile priznanje za dobru saradnju. Bila je odlikovana i najvećom grčkom nagradom za humanost.

 

Formirala je servise za dijagnostiku, transport lekova, transport čistog i prljavog veša i transport otpadnog materijala, od kojih neki i danas funkcionišu. Definisala je procedure u zdravstvenoj nezi bolesnika, održavanju higijene i suzbijanju bolničkih infekcija. Uvela je i obeležavanje lekarske slave – Svetog Kozme i Damjana.

 

Izvor/ Saznaj više: krug.rs

Ostavite komentar

Pošaljite vest