Kostarika je dom jedne od svetskih “plavih zona” u kojima ljudi žive duže i zdravije od proseka.
Melisa Guzman, autorka knjige “Živeti duže, zdravije i srećnije: Recepti iz Kostarike”, podelila je sa čitaocima šta se jede u centralnoameričkoj zemlji i koja je tajna njihove dugovečnosti.
– Kao autorka knjige recepata i predavač o kuvanju koja je rođena i odrasla ovde, uvek sam smatrala da tajna naše dugovečnosti leži u našoj ishrani i “punoći” životnog stila (pura vida) – napisala je ona u članku za CNBC.
“Cenimo zajednicu koja dolazi sa kuvanjem”
Za Kostarikance, kako je navela, je ono što jedu jednako važno kao i iskustvo u kuhinji i oko stola.
– Mi duboko cenimo zajednicu koja dolazi sa kuvanjem – kaže Guzman, dodajući da je kao dete uvek pomagala porodici u pripremi jela a nekad i brala sastojke.
– Ručkovi i večere uvek su trajali bar sat vremena i to je bilo naše vreme da pričamo o danu. Ovakav promišljen, kolektivni pristup hrani je nešto što volim da delim sa učenicima koji pohađaju moje časove kuvanja. Ne radi se o hrani koju jedemo, već o vezama koje se dešavaju oko nje – istakla je ona.
Šta jedu Kostarikanci da bi živeli duže i srećnije?
Najbolji način da se opiše kostarikanska kuhinja je jednostavno i sveže, kaže Guzman, dodajući da se njihova ishrana uveliko oslanja na sveže povrće, voće, žitarice i mahunarke.
Pasulj i druge mahunarke su veliki izvor proteina, vlakana, složenih ugljenih hidrata, probiotika, vitamina i minerala. Oni su povezani sa smanjenim rizikom od hroničnih bolesti protiv srčanih oboljenja i dijabetesa. Najpopularniji su crni i crveni pasulj, obično služeni kao deo kasade (tradicionalno jelo od pirinča, pasulja, povrća i proteina) ili kao supa od pasulja i povrća. Leblebije i sočivo su popularni ovde i mogu se koristiti kao zamena za tradicionalni crni pasulj, navodi Guzman.
Povrće i voće se u Kostariki generalno jede sveže, a ne iz konzerve ili frižidera.
– Obično dobavljamo voće i povrće na lokalnim pijacama zvanim verdulerijas – kaže Guzman.
Tipične namirnice
Od voća su za upotrebu uobičajene papaja, mango, banane, lubenice, ananas i marakuja i ono se ili jede samo ili se pretvara u sokove. Što se tiče povrća, Kostarikanci koriste razno, uključujući krompir, šargarepu, paradajz, avokado, luk, cveklu, tikvice i juku.
Povrće se takođe ili jede sirovo, u jednostavnoj salati prelivenoj limetom, ili pripremljeno kao pikadilo (tradicionalno jelo od mesa i paradajza), seckano i kuvano, povremeno sa nešto životinjskih proteina radi ukusa.
Žitarice poput pirinča i kukuruza su prisutne u ishrani Kostarikanaca, ali uglavnom kao dodatak mahunarkama ili povrću koje jedu. Na primer, tortilje se koriste za jedenje pikadila a to oni zovu “galos”. Aroz kon polo je tradicionalno kostarikansko jelo od pirinča, gomile seckanog povrća i različitih komada piletine, navodi Guzman, dodajući da je ono veoma popularno na proslavama poput rođendana, ali da je takođe i svakodnevni obrok.
Ništa bez kafe – ali bez šećera
Ništa bez kostarikanske kafe, koja je poznata kao bogata antioksidansima, što može pomoći u smanjenju upale u organizmu.
Zaslađeni napici generalno nisu veliki deo kulture ispijanja kafe, kaže Guzman.
– Ovde se uživa u crnoj ili kafi sa malo mleka. Kao i kod jela, najbolje je polako uživati u šolji kafe. Mi izdvajamo vreme da je popijemo – zaključila je ona.
Svetske plave zone
Kostarika je jedna od takozvanih plavih zona, pet regiona u svetu u kojima ljudi žive duže od ostalih.
Tih pet zona su Loma Linda u Kaliforniji, poluostrvo Nikoja u Kostariki, Sardinija u Italiji, Ikarija u Grčkoj, te Okinava u Japanu.
Stanovnici nekih od planinskih sela Nikoje imaju dvostruko veće šanse od Amerikanaca da dosegnu zdravu starost od 90 godina. Okinava je dom nekih od najstarijih žena u svetu, dok je na Sardiniji najveća koncentracija muških stogodišnjaka. Stanovnici sićušnog ostrva Ikarija u Grčkoj žive osam godina duže od Amerikanaca, imaju upola manju stopu srčanih bolesti od njih i skoro da nemaju demencije. Zajednica Loma Linda u Los Anđelesu je osnova za mnoge adventiste koji smatraju svoje zdravlje integralnim delom svoje vere, piše portal “Autsajd”. Istraživači plavih zona pokušavaju da otkriju tajne njihove dugovečnosti analizirajući navike starijih ljudi u tim područjima.
– Geni diktiraju svega 25 odsto koliko ćete dugo živeti. Ostalih 75 odsto je nešto drugo – rekao je stručnjak za plave zone Den Bitner u januaru za portal “Autsajd”.
Izvor: Blic.rs
Preminulo još 14 pacijenata, novozaraženih 5.982